Očajni mafijaš snimljen je kako se jada zbog teške ekonomske situacije u Italiji te kako više nema od koga iznuđivati novac.
"Svi zatvaraju vrata svojih firmi, nikome ne ide i nemamo koga reketirati. Situacija je toliko katastrofalna da bi našim mlađim članovima bilo bolje da nađu normalan posao s redovnom platom nego da rade za nas. Moji ljudi u posljednje vrijeme iz hotela i restorana uspiju izvući samo bijednih 7.000 evra mjesečno. Ponekad mi se čini da sve to više nije vrijedno truda", kazao je Di Giacomo.
On tvrdi kako mnogi radije zatvore lokale i hotele nego da njemu i njegovim ljudima isplate reket, a onda se kao pravi ekonomski analitičar obrušio na poteze koje sprovodi guverner Sicilije Rosaria Crocetta.
"Taj reže svugdje. Nema hotela ni restorana, građevinari ništa ne rade. On je izazvao pravu katastrofu", vrištao je u kameru mafijaš na guvernera Crocetta, koji je inače poznat po suprotstavljanju mafijaškim klanovima, za razliku od njegovih prethodnika koji su uglavnom sarađivali s mafijom.
Kako navode novinari "The Independenta", očajni Di Giacomo je čak pisao svojim kolegama mafijašima te naredio detaljno preispitivanje raspodjele finansija unutar Cosa Nostre, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo među mlađim članovima organizacije, koji su u zatvoru, jer je njihovim porodicama uskraćena finansijska pomoć.
"The Independent" zaključuje kako su na početku recesije mnogi predviđali kako će teška situacija ići na ruku kriminalnim organizacijama, ali da se čini kako su im stari modeli poslovanja i nesnalaženje u novonastaloj situaciji ipak donijeli velike probleme.
Valjda, u teška i krizna vremena svako se snalazi kako najbolje zna. Okolnosti se mijenjaju i ako na njih adekvatno reaguješ iz svega može da se izvuče i dobrih procesa. Ako se vodimo primjerom koji je opisao "The Independent", onda bi ovo vrijeme bilo idealno da se istinski i ovdje kod nas krene u borbu protiv korupcije, jer građani novca imaju tek toliko da preživljavaju. Kako je novih poslova sve manje, a i oni koji rade smanjuju cijene prostora za takozvano ugrađivanje, a svaki dobijeni posao sa državnom institucijom je "skeniran" iz više uglova. A upravo je korupcija najveći problem ovdašnjih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.
Prema posljednjem izvještaju UN-ove kancelarije za droge i kriminal (UNDOC), kada je riječ o korupciji u poslovanju u izvještaju pod nazivom "Poslovanje, korupcija i kriminal na zapadnom Balkanu: Uticaj podmićivanja i drugih oblika kriminala na privatno preduzetništvo", Srbija je lider u regiji u kojoj je 17 odsto preduzeća dalo mito, prati je Albanija sa 15,7 odsto, a Hrvatska je na trećem mjestu sa 10,7 odsto. BiH je četvrta i u njoj je svako deseto preduzeće dalo mito. Na podmićivanje u Makedoniji prisiljeno je bilo šest odsto firmi, a najmanje problema imali su privrednici na Kosovu i u Crnoj Gori.
Tako je prosječan iznos mita u regiji 881 evro. Najviši je na Kosovu, gdje iznosi 1.787 evra, dok je prosjek u Hrvatskoj 395 evra, a u BiH 327 evra. Prosječan iznos mita u Srbiji je 935 evra, u Albaniji 904, u Crnoj Gori 830, a Makedoniji 689 evra.
Izvještaj UNDOC-a otkriva da se mito češće iznuđuje od malih firmi nego od velikih i da su više izložene firme s mješovitim domaćim i stranim kapitalom nego one u čijem su isključivom vlasništvu stranci.
Kako je borba protiv korupcije jedna od glavnih predizbornih tema ovdašnjih stranaka, biće stvarno zanimljivo pratiti koja će to partija, bilo opoziciona ili vladajuća, izaći sa konkretnim, ali baš konretnim prijedlogom, kako se sistematski boriti protiv korupcije. A ne sa izlizanim floskulama ili formiranjem nekakvih komisija kao što su do sada inače radile.
Nema komentara:
Objavi komentar