utorak, 24. rujna 2013.

Kaži svima da nas ima

Ne treba biti previše optimističan da će stranački lideri uspjeti do sastanka u Briselu, zakazanog za početak oktobra, dogovoriti detalje u vezi sa presudom "Sejdić i Finci".
Mada nije nemoguće da dogovor baš sada i bude postignut, ali iskustveno gledano nema puno razloga vjerovati da će baš u ovom zadnjem roku pred najavljenu suspenziju iz Savjeta Evrope uspjeti da implementiraju presudu zbog koje više od tri godine sastanče, te predlažu, utvrđuju dinamiku i način rješenja i opet na kraju ništa.
Uvijek se među tom petorkom, šestorkom ili sedmorkom, ko će više i pobrojati koliko je tih igrača na terenu, nađu bar dva koja sve miniraju.
Posljednji malo veći iskorak u tom traganju za smislom "Sejdića i Fincija" potrudili su se da naprave Dragan Čović i Sulejman Tihić, lideri HDZ-a i SDA. Sve to više liči na nekakvu predstavu za Štefana Filea u smislu: Eto, mi se trudimo, baš se trudimo, ali nam nikako ne ide.
Mada treba biti pošten pa reći da je prijedlog SDA ipak nekakav iskorak u odnosu na dosadašnju poziciju jer se ima za šta uhvatiti, odnosno ima se o čemu razgovarati.
Novina je ta što se odustalo od izbora članova Predsjedništva iz Federacije u pralamentu BiH i u osnovi uzeta je formulacija koja je predložena iz Republike Srpske na početku ove političke vrteške.
Tačnije, iz Federacije kao jedne izborne jedinice bila bi birana dva člana koja ne mogu biti iz istog naroda, ne navodeći njihovu konstitutivnost, ali bi se izmjenama Izbornog zakona samo za tu funkciju formirala posebna područja za brojanje glasova u koja bi, po nekoj gruboj procjeni, u jedno trebalo da uđu kantoni sa približno bošnjačkom većinom, a u drugo sa hrvatskom većinom.
Hrvatskim strankama se na prvu ovaj prijedlog učinio koliko-toliko korektan, što u suštini i jeste, ali kako god se okrene, teško da bi Hrvati i na takav način mogli bez rizika birati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH jer Hrvata ima baš brojčano malo, pa bi u oba područja koja su predložili iz SDA u stvari Bošnjaci bili u većini.
A to opet daje mogućnost da se razni tipovi poput Željka Komšića kandiduju za tu funkciju.
Ovaj prijedlog je odmah dočekan na nož od SDP-a, čiji je lider Zlatko Lagumdžija nedvosmisleno poručio da su njegovi socijaldemokrati izričito i eksplicitno protiv uvođenja trećeg entiteta pa makar se on, eto, svodi i na čisto statističko područje Izbornog zakona za brojanje glasova samo za jednu funkciju.
Jest da baš ne liči na nekakav entitet, ali za svaki slučaj SDP ne želi rizikovati ni mogućnost statističke greške kada je taj princip u pitanju. Sa entitetom i takvim stvarima se ne smije igrati, mišljenja je SDP, jer i sa ovim jednim postojećim imaju dovoljno problema.
SBB Fahrudina Radončića veoma brzo se izjasnio protiv predloženog koncepta, ali nisu ponudili nikakvo novo rješenje, što može biti i iznenađujuće jer se posljednjih mjeseci da primijetiti da je došlo do određenog zbližavanja upravo sa SDA, pogotovo kada je u pitanju funkcionisanje federalne vlade.
U Republici Srpskoj, SNSD i SDS, zaokupljeni vlastitim međustranačkim prepucavanjem, samo su ovlaš prokomentarisali da se u principu slažu sa svim o čemu se dogovore u Federaciji, i nastavili poprilično neshvatljivo trvenje, trošenje i energije i vremena na nešto što liči na predizbornu kampanju.
No dobro, ako smatraju da je to baš to što je u ovom  trenutku najpotrebnije građanima Republike Srpske, onda bi trebalo da se što žešće pofajtaju. Kad je bal, nek je onaj pravi.
Ako ipak ne padne nekakav dogovor o "Sejdiću i Finciju" do Brisela, možda bi bilo dobro da onaj Štefan File i oni iz Savjeta Evrope još samo malo sačekaju, da se ko ljudi popišemo, da vidimo koliko i kakvih nas sve ima. Možda bi se lakše nakon toga i dogovorili o tom brojanju, a da ne liči na treći entitet.

Nema komentara:

Objavi komentar